Kada su u Maju, 1978 godine, u gradu Barlingtonu, saveznoj državi Vermont, Bil Koen i Džeri Grinfild otvorili svoju prvu Ben & Jerry poslastičarnicu niko, pa ni oni sami, nisu mogli da pretpostave najmanje dve stvari koje su se desile u narednih 30-ak godina. Prva je da će od te male poslastičarnice, napravljene na napuštenoj benzinskoj pumpi, njihov sladoled postati globalni brend, za koji kupci u preko 35 zemalja izdvajaju više od milijardu dolara svake godine. Ali to je deo priče koji češće čujemo, i imamo prilike da vidimo. Kako se od neke ideje, posla koji se radio u garaži, razvila moćna međunarodna korporacija. Druga stvar, koja je za ovu temu važnija, je da će njihov pristup poslovanju, koji je od samog početka integrisao brigu za lokalnu zajednicu, ekologiju, zaposlene, pokrenuti (zajedno sa drugim preduzetnicima vizionarima) svojevrsnu poslovnu revoluciju koja je dovela do toga da danas ne samo da nema kompanije koja se ne hvali svojom posvećenošću održivom razvoju, već postoje firme, to jest preduzeća koja tvrde da im je njihova društvena i ekološka misija podjednako važna kao i ona poslovno – ekonomska. O društvenoj i ekološkoj misiji socijalnih preduzeća pisali smo u prethodnim blogovima. Ovakvo poslovanje drugačije se finansira i razvija u odnosu na komercijalna i za-profit preduzeća. U ovom blogu, upravo je ideja da prikažemo kakve su to finansije po meri socijalnih preduzeća.
Danas gotovo da očekujemo da biznis treba da ima važnu ulogu, odgovoran i aktivan odnos ne samo u domenu svoje osnovne delatnosti. Kompanije podržavaju ili osuđuju proteste u SAD, zalažu se za snažniju inicijativu vlada i političara prema klimatskim promenama i još mnogo toga.
Paralelno sa njima, postoji još mnogo veći segment preduzetnika i malih biznisa koji funkcionišu na granici između uspešnih i prosperitetnih biznis modela, koji čekaju svoju priliku za dalji rast i razvoj, i aktivizma, podsticanja pozitivnih društvenih promena, i jednom rečju, svega onoga što tradicionalno ne bi očekivali od privatnog sektora. Njih zovemo socijalna preduzeća, društveni biznisi, impakt biznisi, preduzeća sa društvenom misijom i tome sl.
Ova preduzeća tiho, nenametljivo ali uporno učestvuju u narednoj društveno-ekonomskoj revoluciji, to jest bolje rečeno, evoluciji, jer nameću nova rešenja, standarde i pristup, kako za klasične biznise, tako i za tradicionalne predstavnike društvenog sektora, bilo da su u pitanju neprofitne organizacije ili državne institucije. Oni daju doprinos inkluziji, očuvanju životne sredine, osnaživanju žena, ali istovremeno rade to na održiv način, učestvuju u ekonomiji, daju doprinos i zapošljavanju i privrednom rastu.
Svi znamo za neke od primera socijalnih preduzeća koja posluju u Srbiji Na primer, tu je Caritas iz Šapca, koji obezbeđuje posao za preko 60 i usluge socijalne zaštite za preko 1000 ljudi u Šapcu i njegovoj okolini, koji ne samo da ima sjajne poljoprivredne proizvode, već i prelepu Avliju održivog razvoja, dok su usput razvili i lanac vešernica gde takođe daju priliku za zaposlenje ženama iz ugroženih kategorija. Mnogi će vam reći da je najbolji ajvar koji su probali bio proizvod Radanske Ruže iz Lebana, preduzeća koje upošljava žene od preko 50 godina starosti, koje teško da mogu da nađu novi šansu na tradicionalnom tržištu rada. Ekstra džemovi firme Vrtlari iz Kucure su takođe jedno posebno iskustvo, u šta imaju priliku da se uvere i potrošači u SAD. Vrtlari sa druge strane okupljaju, obučavaju i na razne načine podržavaju male proizvođače iz svoje okoline, kao i druga mikro preduzeća u srodnim delatnostima. Chrono iz Leskovca pravi jedinstvene mešavine brašna za brzu pripremu zdravog I ukusnog hleba i uz to obezbeđuje zaposlenje za osobe sa invaliditetom. Naša kuća zapošljava mlade ljude sa smetnjama u razvoju, pravi odličan ketering, a razvila je i specifičan način uzgoja začinskog bilja na principu hidroponije. I Bejgl Bejlg pravi odlične zalogaje, a njihova misija je da pomažu ženama koje su žrtve trgovine ljudima. Primera ima mnogo, i nisu svi vezani za hranu. Socijalna preduzeća u Srbiji razvijaju i eko inovacije, bave se izdavaštvom to jest izdaju magazine koji u slučaju Lica Ulice pomažu beskućnicima i drugim ranjivim kategorijama, bave se štampom i izradom promotivnih materijala, inovativnim ekološkim vozilima, i rade još mnogo toga. Ako želite da saznate koja socijalna preduzeća postoje u Srbiji i čime se bave, posetite našu Bazu socijalnih preudzeća.